Više od godinu dana i dva mjeseca traje naša akcija naše internetske stranice: „Čitajmo Bibliju (365 dana u godini)“. Oni koji nisu pročitali bibliju, tj. nisu sudjelovali u našoj akciji, to mogu učiniti ove godine. Nikada nije kasno početi, jer na našoj internet stranici imate sve tablice za čitanje kroz cijelu godinu…. Samo je potrebno uključiti se! Ovom akcijom neumorno želimo sve čitatelje i pratitelje naše internetske stranice potaknuti na intezivnije čitanje Biblije i samim tim na dublje promišljanje o svemu što piše u njoj.
Konkretno, ovom akcijom želimo da se svatko približi Božjoj Riječi i da proučavajući je na jedan intezivniji način, sve to koliko je moguće provodi u život svojim dobrim djelima.
Ovaj mjesec (siječanj) iz Starog Zavjeta čitali smo Knjigu Izlaska i Knjigu Levitskog zakonika. Knjigu Izlaska možemo podijeliti na tri dijela. U prvom dijelu (Izl 1,1-15,21) Knjiga Izlaska govori o potlačenosti Izraelaca u Egiptu i Božjoj zainteresiranosti za njihovu situaciju. Slijede izvještaji o Mojsijevu pozivu i poslanju u kojem mu je pridružen i brat Aron. U ovom je dijelu opisano i poznatih deset egipatskih čuda kojima Bog dokazuje svoju nadmoć nad egipatskim svećenicima. Zadnje veliko čudo predstavlja prelazak preko Crvenog mora i poraz Egipćana, što se zaključuje Mojsijevom pjesmom, zapravo zahvalom Bogu za izbavljenje što ga je dao Izraelcima (Izl 15,1-21). Riječ je o pravom remek djelu starozavjetnoga pjesništva. Drugi dio (Izl 15,22-18,27) govori o prolasku Izraelaca kroz pustinju. Osobita je tema ovog dijela mrmljanje naroda i njegovo žaljenje za sigurnošću u Egiptu. Bog dokazuje narodu da mu može dati sve što mu je potrebno, te ne treba žaliti za prošlošću. Od njih traži samo pouzdanje da će ih dovesti onamo kamo im je obećao. Treći dio (Izl 19-40) za temu ima sklapanje Saveza na brdu Sinaj, a pripada ponajviše svećenikčkoj redakciji. Upravo su starozavjetni svećenici bili osobito zainteresirani za obdržavanje odredaba Saveza, koje su uključivale i hramsko bogoslužje. Ovdje je opisano »bogojavljenje«, Božja samoobjava Mojsiju na Sinaju (Izl 19,16-25), te davanje Deset zapovijedi (Izl 20), čemu slijede podrobni propisi o hramskom bogoslužju, o međuljudskim odnosima unutar naroda, o pravednosti prema neprijatelju, te o svetkovanju blagdana. Osobito je dramatično prikazan otpad Izraelaca koji izrađuju zlatno tele, te mu se klanjaju, dok čekaju da se Mojsije vrati s brda. To dovodi do raskida Saveza i njegovog ponovnog sklapanja. Knjiga završava gradnjom svetišta u obliku šatora koje će pratiti narod kroz pustinju.
Nakon knjige Izlaska skoro smo pročitali i Knjigu Levitskog zakonika. Levitski zakonik ima šest dijelova. Prvi je: Žrtveni obrednik (Lev 1-7) odnosi se na boravak Izraelaca u pustinji i stavljen je pod Mojsijev autoritet, kao da bi ga on napisao. Ipak, uz pokoju stariju odredbu, on je svoj konačni oblik dobio nakon povratka iz Babilonije, te donosi opise prinošenja žrtvi iz razdoblja drugog hrama (od 6. stoljeća pr.n.e.). Drugi dio je obred svećeničke posvete (Lev 8-10) koja uključuje i pomazanje svećenika prilikom preuzimanja dužnosti, a poznato je da je takvo pomazanje uvedeno tek nakon povratka iz progonstva.
Treći dio su odredbe o zabranjenim jelima (Lev 11) i propisa o obrednoj čistoći (Lev 13-15). Ovi propisi svoje početke nalaze u praktičnim naputcima potrebnim radi izbjegavanja osobito zaraznih bolesti, no kasnije će se razviti u čitav religijski sustav i dokaz o pripadnosti određenoj vjerskoj skupini i određenom narodu. Četvrti dio je opis obreda Velikog dana pomirenja, tj. Jom kippura (Lev 16). Peti dio je »Zakon svetosti« (Lev 17-26) izvorno nije pripadao Petoknjižju, a u njemu se mogu naći i elementi koji zasigurno potječu iz nomadskih vremena (Lev 18), potom oni koji su iz vremena izgnanstva, kao i oni iz razdoblja nakon povratka. Ideja svetosti u židovstvu šesti dio dodatak je koji određuje uvjete otkupa osoba, životinja i dobara posvećenih Bogu (Lev 27).povezana je s idejom o Bogu koji je odijeljen i drugačiji, pa i oni koji su njegovi moraju na neki način odražavati tu odijeljenost, što se očituje u svetosti života.
Od početka čiatnja pročiatli smo 67 psalama od 150. Psalmi su bili kroz stoljeća, pa i danas, najomiljenije molitve kršćana i Knjiga koja potresa i budi iz duhovne učmalosti najokamenjenije ljudsko srce.
U Novom zavjetu kroz prošli mjesec (siječanj) završili smo Matejevo evanđelje i počeli čitati Djela Apostolska. Koja pripadaju u Povijesne knjige Novoga zavjeta. Napisao ih je sv. Luka. Opisuju širenje kršćanstva i prve kršćane. Pisac prikazuje, kako se širila vijest o Isusu Kristu i njegovu spasiteljskom djelu i kako nastaju kršćanske zajednice po tada poznatom svijetu. Vjesnici Kristova Evanđelja su osobito apostoli, koje pokreće i ispunja snagom Duh Sveti.
U nastavku čitanja Biblije (u veljači) sa Levitskog zakonika prelazimo na Knjigu Brojeva, nastavljajući čitanje Psalama i Djela Apostolskih!Za tablicu za veljaču kliknite ovdje.
