Tako je u petak poslije podne u Hrvatskom centru bilo predavanje za krizmanike i mlade o temi: Što i kako ljubiti i biti ljubljen? Predavač je, razmišljajući s mladima, nastojao predočiti potrebu ljubavi kao temeljnu ljudsku potrebu, koja ako se ne ostvari, pojedinac se ne osjeća sretnim. Tek ako ljubi i ako je ljubljen može rasti u cjelovitu, ostvarenu i sretnu osobu. No isto tako je upozorio kako živimo u racionalističkom društvu koji jedini vid ostvarenja vidi u znanju, znanosti i izvanjskom uspjehu, a molo ulaže u cjeloviti odgoj pojedinca u kojem primarno mjesto zauzima odgoj osjetila i volje za ljubav. Stoga ih je potakao da dopuštaju Bogu da ih poučava, jer je Bogu više od svega stalo da oni nauče ispravno ljubiti, što je i definirao svojim zapovijedima ljubavi.
U subotu je bilo predavanje za roditelje pričesnika i krizmanika, nakon čega je bio srdačan razgovor i izmjena odgojnih iskustava između svećenika i bračnih parova koji su sudjelovali na predavanju. Tema predavanja bila je: Odgajati ili zabavljati dijete? Predavač je roditeljima predočio odgojne poteškoće u suvremenom svijetu, napose one proizišle iz sve veće, a sve manje kontrolirane, uporabe medija. Mnogi roditelji se služe medijima, napose televizijom, igricama i internetom kao jeftinim dadiljama pred kojima djeca miruju, dok se oni bave svojim poslom. Don Ivan ih je potaknuo da uoče pogubnost takvog pristupa, te ih pozvao da odgoj svoje djece ne prepuštaju nikome, nego da budu aktivni odgojitelji i svjedoci u prvom redu vjere i iskustva duhovnog života, a onda i svake druge vrijednosti. Istaknuo je kako je Bog htio da uloga roditelja bude nezamjenjiva, te ih je potaknuo na razboritu uporabu sredstava društvene komunikacije pred kojima ne smiju biti tek pasivni primatelji svega što se ponudi, nego aktivni izabiratelji vrijednih i odgojnih sadržaja.
U crkvi sv. Ante bio je molitveni dio programa (misa, klanjanje pred Presvetim, križni put i ispovijed) i u petak i u subotu, kao i predavanje u subotu nakon svete mise za sve prisutne vjernike. Voditelj duhovne obnove je kroz propovijedi, tumačeći Božju riječ, te povlačeći paralele, naglasio kako kao vjernici imamo svoje poslanje u svijetu, napose u jednoj suvremenoj vrsti Babilona kao što je zapadni svijet u kojemu žive mnogi naši sunarodnjaci otišli trbuhom za kruhom. Zato ih je i potakao da se ne suobličuju u svijetu u kojemu žive onim negativnim pojavama, nego da budu pravi svjedoci vjere, te da izvrše svoje svjedočko poslanje u svijetu obogaćujući svijet vjerom u Isusa Krista. Kroz predavanje pod naslovom Biti vjerodostojan kršćanin u trokutu između Crkve, obitelji i društva istaknuo je kako nijedan vjernik ne bi smio sebi dopustiti da se njegov život rascjepka, pa da se posvećuje samo jednoj od spomenutih dimenzija vjere. A doista često se dogodi da muškarci sebi rezerviraju baviti se društvenom stvarnošću i razglabati o politici i društvenim problemima, a svojim suprugama prepuste vođenje i odgoj obitelji, kao i vjerski život. To su pogrešni modeli shvaćanja kršćanske odgovornosti, te bi svaki pojedinac trebao biti sto posto angažirani član Crkve/župne zajednice, sto posto predan i zainteresiran za život u obitelji, te također u istom omjeru obogaćivati društvo svojim stavovima, krjepostima i vrijednostima.
Valja također istaknuti da su vjernici cijelo vrijeme imali mogućnost svete ispovijedi, te da su u velikom brojui pristupili sakramentu pomirenja, napose u petak i subotu kad su u ispovijedanju sudjelovali i svećenici iz okolnih misija. No najveći dio tereta su podnijeli sam župnik fra Željko i njegovi mladi suradnici i pomoćnici fra Marko Domazet-Lošo i fra Ivan Čikara, koji su uz ispovijedanje i animirali mlade i krizmanike u pobožnosti križnoga puta. Svoj doprinos duhovnoj obnovi dale su i časne sestre, pastoralne suradnice i sviračice, s. Pavlimira Šimunoviće i s. Damira Gelo. Valja također istaknuti da je Fra Željko ujedno najavio za iduću godinu proslavu 50. godišnjice župe, te je pozvao nadarene župljane da se uključe u izradu loga župe, koji bi trebao sadržavati nekoliko prepoznatljivih obilježja: hrvatsko, franjevačko, frankfurtsko, kao i simbol svetog Ante koji joj je zaštitnik.

 

 

 

Pretraživanje

Idi na vrh