Najavljujemo

Nema nadolazećih događaja!
Facebook

Uskrs, Nedjelja uskrsnuća Gospodinova, najveći je i najvažniji kršćanski blagdan, koji se najprije slavio svake nedjelje, a od 2. stoljeća slavi se jedanput na godinu, nakon prvoga proljetnog punog mjeseca, između 21. ožujka i 25. travnja.


Podrijetlo mu je u židovskom blagdanu Pashe. Zato su u uskrsnoj liturgiji prisutni mnogi biblijski tekstovi koji podsjećaju na izlazak Izraelaca iz egipatskog ropstva i prelazak preko Crvenoga mora.
Na Uskrs se odlazi na misu i slavi spomen Kristova uskrsnuća, njegove pobjede nad smrću i grijehom.
Uz blagdan Uskrsa vezani su u Hrvata mnogi pučki običaji: blagdanski spravljena jela i kolači, njihov blagoslov u uskrsnoj košari, bojenje uskrsnih jaja, uskrsno čestitanje i darivanje te pjesme u slavu Uskrsa.
Na sam Uskrs tradicijski se blaguje šunka, a domaćice često peku kruh, sirnicu te slastice. Hrana se prije blagovanja nosi u crkvu na uskrsnu misu, gdje je svećenik blagoslovi.
Djeca se za Uskrs igraju pisanicama - tuckaju se njima, gađaju ih kovanicama, traže ih po kući ili u travi i slično. Šarene pisanice, zečevi i pilići, kao simboli ponovnog rođenja i obnove života, uobičajen su motiv tijekom uskrsnih blagdana.
Uskrs, kao blagdan novoga života, dolazi nakon korizme i vremena preispitivanja sebe, svojih postupaka, svoje vjere i odnosa prema drugima. Uskrs poziva na radost i širenje pouzdanja, vjere i nade.
Uskrs kao središte liturgijske godine i proslava Isusova uskrsnuća temelj je kršćanske duhovnosti.
"Kršćanin je uskrsni čovjek - gleda na svoj život u cjelini. Već sada smijem živjeti tako da uzmem u obzir i onu vječnost koju mi Bog dariva nakon groba. Probuditi se iz mrtvila, uspraviti se nakon pada u grijeh - zadaci su za svakoga vjernika. Ostvarujemo ih Božjom snagom. Sada je čas da se u sakramentima i u osobnoj molitvi susretnemo s Isusom 'koji prodrije kroz nebesa' (Heb 4,14)".

Pretraživanje

Idi na vrh